Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres jesen

Attivo Kupres jesen

Attivo Kupres zima

Attivo Kupres zima

Attivo Kupres zima

Attivo Kupres zima

Newsletter

Ljekobilje

Ponekad, u potrazi za rješenjem naših zdravstvenih problema, zaboravimo na to, da nam je priroda već dala sve potrebno za zdravlje i da su nam na dohvat ruke prirodni i besplatni lijekovi.

Kupreška visoravan je obdarena raznovrsnim ljekobiljem.Dr .J.Tucakov je 1971.godine proveo istraživanja ljekobilja i napisao knjigu o kupreškom ljekobilju.Dr.Tucakov navodi 92 ljekovite i aromatske biljke,a 24 biljke označuje kao endemske.Obzirom da su ovo najopsežnija istraživanja na području općine Kupres iz oblasti ljekobilja,iznosimo registrirane ljekovite i aromatične biljke.

1. Artemisia vulgaris- komonika 32. Daucus carota- mrkva 63. Phyllitis scolopendrium- jelenak
2. Allium ursinum- srijemuž, medvjeđi luk 33. Echium vulgare- lisičina 64. Potentilla tormentilla- poljska steža
3. Anemone hepatica- jetrenka 34. Erythraea centaurium- gorka kičica, crveni kantarion 65. Rubus idaeus- malina
4. Alchemilla vulgaris- virak 35. Fragaria vesca- šumska jagoda 66. Rubus fruticosus- kupina
5. Anemone nemorosa- šumarica 36. Gentiana asclepiadea- šumska sirištara 67. Rosa cannina- divlja ruža, šapurak
6. Aquilegia vulgaris- pakuljac, kandlika 37. Gentiana cruciata- sirištara 68. Rhamnus fallax- pasja lijeska
7. Arctium lappa- čičak 38. Gentiana urticulosa- putarnjica, naduta sirištara 69. Ruscus aculeatus- veprina uskolisna
8. Asplenium trichomanes- papratka 39. Geum urbanum- zečja stopa 70. Ruscus hypoglossum- zelenika, širokolisna veprina
9. Anthyllis vulneraria- ranjenica, ranjenik 40. Glechoma hederacea- dobričica 71. Sambucus ebulus- abdovina, burjan
10. Arctostaphyllos uva-ursi- medvjeđe uho, medvjetka 41. Gentiana lutea- srčanik, lincura 72. Sambucus nigra- bazga, zova
11. Asarum europaeum- kopitnjak 42. Helleborus odorus- kukurijek 73. Saponaria officinalis- sapunjača
12. Asperula odorata- lazarkinja 43. Hypericum perforatum- žuti kantarion 74. Satureja montana- vrisak
13. Agrimonia eupatoria- petrovac, turica 44. Juniperus communis- borovica, smrika 75. Saxifraga rotundifolia- očoboljka, kamenjarka
14. Aconitum variegatum- jadić 45. Linum flavum- žuti lan 76. Symphytum officinalis- gavez
15. Artemisia absinthium- pelin 46. Muscari comosum- presličica 77. Sorbus aucuparia- jarebika
16. Atropa bella-donna- velebilje 47. Meliotus officinalis- zdraljevina, kokotac 78. Sanicula europaea- milogled, zdravčica
17. Achillea millefolium- stolisnik, hajdučka trava 48. Matricaria chamomilla- kamilica 79. Symphytum tuberosum- bijeli gavez, žuti gavez
18. Convalaria majalis- đurđevak, đurđica 49. Malva sylvestris- crni sljez 80. Scrophularia nodosa- strupnik
19. Crateagus monogyna- jednoplodnički glog 50. Malva moschata- poljski sljez, mošusni sljez 81. Sorbus aria- mukinja
20. Ceterach officinarum- zlatna paprat 51. Origanum vulgare- vranilovka, mravinac, origano 82. Teucrium chamaedrys- dubačac, podubica
21. Capsella bursa-pastoris- pastirska torbica, rusomača 52. Ononis spinosa- zečji trn 83. Teucrium montanum- trava iva
22. Chenopodium bonus-hernicus- divlji spanać 53. Plantago lanceolata- bokvica, trputac 84. Taraxacum officinalis- maslačak
23. Circaea lutetiana- bahornica 54. Pinus mugo- bor krivulj 85. Tussilago farfara- podbjel
24. Corydalis solida- mlađak, mlađa 55. Pulmonaria officinalis- plućnjak 86. Urtica dioica- obična kopriva
25. Convolvulus arvensis- slatkovina, veliki slak 56. Polygonum bistorta- srčenjak 87. Urtica urens- mala kopriva
26. Centaurea cyanus- različak 57. Polypodium vulgare- slatka paprat, oslad 88. Vaccinium myrtillus- borovnica
27. Chelidonium majus- rosopas, rusa 58. Primula vulgaris- jaglac, jagorčevina 89. Valeriana officinalis- odoljen
28. Chrysanthemum leucanthemum- volovsko oko 59. Prunus spinosa- crni trn 90. Veratrum album- bijela čemerika
29. Dryopteris filix-mas- navala, šumska paprat 60. Platanthera bifolia- vimenjak 91. Viola sylvestris- šumska ljubičica
30. Digitalis ferruginea- naprstak 61.Polygonum aviculare- troskot 92. Viola tricolor- poljska ljubičica
31. Digitalis ambigua- žuti naprstak 62.Parietaria officinalis- prilip, crkvina

ENDEMSKE BILJKE

Gentiana lutea- srčanik, lincura Crepis dinarica- dinarski dimak Viola beckiana- Beckova maćeha
Gentianella crispata- gorčica Platanthera bifolia- vimenjak Taxus baccata- obična tisa
Scabiosa leucophylla- svjetlolisna udovičica Convalaria majalis- đurđevak Ilex aquifolium- božikovina
Dactylohriza maculata- pjegavi kaćunak Viola elengantula- ljupka ljubica Fritilaria gracilis- gorska kockavica
Erigeron glabratus- planinska hudoljetnica Eryngium alpinum- planinski kotrljan Veronica saturejoides- vriskova čestoslavica
Nigritella rhellicani- murika Soldanella alpina- alpska zvončica Daphne cneorum- crveni uskolisni likovac
Orchis simia- majmunov kaćun Gentiana acaulis- Kohova sirištara Genista sericea var. hercegovinica- svilena žutilovka
Saponaria bellidifolia- ljepolisna sapunika Sorbus chamaemespillus- mukinjica Prunus padus- sremza

Ovi podaci jasno upućuju na zaključak da Kupres ima pravu bogatu riznicu ljekovitog bilja.

Ovom prezentacijom želimo ukazati našim turistima i gostima to naše kupreško bogatstvo,u kojem mogu uživati i ako zažele mogu uz šetnju prekrasnim krajolicima i po svježem zraku sami sebi ubrati ljekovite biljke.Domaće stanovništvo želimo potaknuti da više koristi ovo Bogom dato bogatstvo,kako u svojoj obiteljskoj apoteci,tako i u komercijalne svrhe,ali i skrenuti pozornost da zna čuvati i poštovati ovo neizmjerno bogatstvo.

Sve biljke koje su predstavljene mogu se pronaći u izobilju na Kupresu,a mi smo u svojoj prezentaciji preuzeli stručne opise i primjenu pojedine ljekovite biljke ,a redoslijed prezentacije nije određen ni svojom ljekovitošću ,niti raširenosti.Naprosto ,sve su ljekovite biljke izuzetne i posebne.Tako će netko preferirati jednu ljekovitu biljku,a drugi možda drugu.A sve su svakako korisne i ljekovite. Evo,dakle , izdvajamo samo neke:

GOSPINA TRAVA - KANTARION

Gospina trava - Kantarion

Gospina trava (poznata i pod imenom kantarion) zeljasta je korovska biljka (visoka 30 - 70 cm). Raste uz rubove šuma, po čistinama, šikarama, livadama i uz živice. Vrhovi grančica puni su kitnjastih cvatova sa žutim cvjetovima. Gospina trava cvijeta u vrijeme cijeloga ljeta, od svibnja do rujna, ali najviše u srpnju. Bere se gornji dio biljke dok je u cvatu. Pripravci od gospine trave upotrebljavaju se izvana – za liječenje rana, posjekotina, udaraca, ozljeda mišića, opekotina, hemoroida i čireva, a iznutra – za liječenje bolesti želuca, jetre, žučne vrećice, crijevnih parazita, glavobolje (naročito kod migrene), noćnog mokrenja u krevet, proljeva, upale maternice, astme, bronhitisa i katara pluća. Također pospješuje cirkulaciju krvi i podiže opće (psihičko) raspoloženje. Dokazani su njeni lagani sedativni i antidepresivni učinci. Upotrebljava se za pripremu čaja, a posebno je poznato i cijenjeno ulje od gospine trave.

Svježe ubrane cvjetove (najbolje u podne, tada je najveća koncetracija eteričnih ulja) stavimo u tamniju staklenu bočicu (bočica mora biti puna cvjetova) i u nju ulijemo maslinovog ulja. Bočicu dobro začepljenu držimo na suncu oko mjesec i pol. Ulje je odlično za rane, opekotine (kad god se opečem samo namažem tim uljem i ne napravi mi se plik a ni ne peče i brzo prođe), hemeroide (vanjske)...

NEMOJTE ga koristiti za sunčanje jer ćete izgorjeti... jako pigmentira kožu kada je namazana s njim, pa nije dobro ni rane mazane s njim izlagati suncu.. Ulje je crvene boje

Za čaj možete koristiti i lišće i cvjetove...

JAGLAC

Jaglac

Čaj od jaglaca je izvanredno sredstvo za jačanje živaca i srca, ublažava migrenu i glavobolje uslijed nervoze, djeluje odlično kod upala srčanog mišića, vodene bolesti i sklonosti moždanom udaru.

Kuhano korijenje, pomiješano s medom, dobar je čaj za bubrege, koji pomaže odstraniti kamenac u mokraćnom mjehuru.


MAJČINA DUŠICA

Majčina dušica

Majčina dušica, odnosno čaj od majčine dušice vrlo je koristan. Pomaže kod bolesti dišnih organa, jača želudac i živce.

Čaj od majčine dušice djeluje antibakterijski i spazmolitički, opušta grčeve.

Koristi se kod crijevnih i želučanih tegoba, te kod proljeva.Čaj od majčine dušice može se piti i kod neredovitih mjesečnica, a pripremljen u obliku kupke ili obloga koristi se za liječenje kožnih bolesti, te kod opće živčane slabosti.

PRESLICA

Preslica

Preslica svojim djelovanjem pomaže obnavljanju krvi pa je dobro piti čaj od preslice kod svih oblika krvarenja. U kombinaciji, ako se pije čaj od preslice i njime ispire kosa zaustavlja ispadanje kose. Ispiranje svježim čajem od preslice pospješit će i zacjeljivanje rana.Pomaže kod većine bubrežnih tegoba, pa je čaj od preslice korisno piti kod upaljenih bubrega, kada je onemogućeno mokrenje, kod kamenaca i kod pojave bjelančevina u mokraći.Prema nekim tvrdnjama čaj od preslice može pomladiti kožu, te pomoći u borbi protiv bora.Ipak kod upotrebe čaja od preslice potreban je oprez, budući da je prejaka ne smije se piti u većim količinama, ni koncentracijama

Preslica svojim djelovanjem pomaže obnavljanju krvi pa je dobro piti čaj od preslice kod svih oblika krvarenja. U kombinaciji, ako se pije čaj od preslice i njime ispire kosa zaustavlja ispadanje kose. Ispiranje svježim čajem od preslice pospješit će i zacjeljivanje rana.Pomaže kod većine bubrežnih tegoba, pa je čaj od preslice korisno piti kod upaljenih bubrega, kada je onemogućeno mokrenje, kod kamenaca i kod pojave bjelančevina u mokraći.Prema nekim tvrdnjama čaj od preslice može pomladiti kožu, te pomoći u borbi protiv bora.Ipak kod upotrebe čaja od preslice potreban je oprez, budući da je prejaka ne smije se piti u većim količinama, ni koncentracijama.

KAMILICA

Kamilica

Cvjetovi se skupljaju od svibnja do kolovoza, najbolje za podnevnog sunca. Nećemo pretjerivati ako navedemo kamilicu kao "sveopći lijek", osobito kod male djece.

U svakom slučaju djetetu treba davati čaj od kamilice, prije svega kod grčeva i bolova u trbuhu. Pomaže kod nadimanja, proljeva, osipa, bolesti i katara želuca, kod menstruacijskih smetnji, izostanka mjesečnice i kod ostalih trbušnih tegoba, kod nesanice, upale nadmuđa (pasjemenika, lat. epididimis), groznice, bolnih rana i zubobolje.

Kamilica izaziva znojenje, umiruje i smanjuje grčeve, osim toga dezinficira i djeluje protuupalno kod svih vrsta upala, osobito onih sluznica. Kamilica se koristi izvana u obliku obloga i kupki kod upaljenih očiju, upala očne spojnice, kod svrabljivih i navlažujućih kožnih osipa, za ispiranje kod zubobolje, za ispiranje rana.

Kupke i pranja s kamilicom djeluju umirujuće, jer imaju najbolji utjecaj na cjelokupni živčani sustav. Nakon teških oboljenja ili stanja iscrpljenosti brzo ćete se osjećati dobro i osjetiti unutarnji mir. Za njegu lica ne biste smjeli zaboraviti kamilicu. Jednom tjedno napravite kupku za lice s uvarkom kamilice i vidjet ćete kako će vam koža "procvjetati" i kako ćete dobiti svježu boju lica. I za njegu kose možete koristiti uvarak kamilice, osobito ako imate plavu kosu. Ovakvim pranjima vaša kosa postat će mirisna i poprimiti lijepi sjaj.

Kamilica pospješuje probavu i ne stvara proljev te je tako posredno pogodna za unutarnje liječenje hemoroida, koji se kamiličinom masti mogu liječiti i izvana. A i za liječenje rana može se koristiti ova mast. Hunjavica i začepljenost nosa ubrzo će se izliječiti inhaliranjem para kamilice. Nakon takvog liječenja mora se, dakako, ostati u toplom.

Ulje od kamilice koristilo se još u antici za masiranje kod neuralgija i trganja u udovima. Kod starih Egipćana je kamilica zbog svoje snage da ublažava groznicu i vrućinu slovila za cvijet boga sunca.

KADULJA

Kadulja

Njezino latinsko ime Salvia mnogo nam govori o njezinom ugledu i zahvalnosti koju su ljudi u to doba osjećali prema njoj jer ime Salvia dolazi od latinske riječi salvus što zanći spašen, zdrav. Kroz svoju čitavu povijest Kadulja je bila simbol plodnosti, dobrog zdravlja i dugog života. Danas je kadulja pomalo zaboravljena dolaskom mnogih farmaceutskih ljekova međutim i to se polako mijenja jer se sve više ljudi okreće prirodi i prirodnim proizvodima.

U mesnoj industriji upotrebljavaju samljevenu kadulju ili njeno eterično ulje kao dodatak mesnim prerađevinama zbog arome i njenih antioksidativnih sastojaka koji sprečavaju užeglost. U kozmetičkoj industriji njeno eterično ulje se dodaje zubnim pastama, vodicama za usta i sapunima. Eterično ulje dodaje se i nekim bezalkoholnim pićima, bombonima i žvakaćim gumama.

KOPRIVA - ČUDESNI LIJEK

Kopriva

Kopriva je jedna od najkorisnijih ljekovitih biljaka. Kad bi ljudi shvatili, koliko je ova biljka ljekovita, sadili bi samo koprive. Svi dijelovi koprive – stabljika, lišće, korijen i cvijet – imaju ljekovita svojstva.

U stara vremena kopriva je bila vrlo cijenjena. Na slici Albrechta Duerer (1471 - 1528) možemo vidjeti anđela sa koprivom u rukama. Kopriva je najbolja biljka za čišćenje i poboljšanje krvi. Pozitivno djeluje na gušteraču i pomaže snižavanju šećera u krvi. Kopriva liječi upale urinarnog trakta i stimulira rad crijeva. Zbog toga koprivu preporučuju kao dio proljetnog čišćenja organizma.

U biljnoj medicini čaj od koprive se koristi za bolesti jetre i žući, za poremećaje sna, kod tumora slezene, za grčeve u stomaku, čireve, bolesti pluća itd. Čaj se pije 4 tjedna. Nemojte čaj zakuhati, jer će to uništiti dragocjene sastojke. Možete piti 1 čašu čaja od koprive svaki dan tokom cijele godine, radi prevencije. Čaj od koprive također je blagotvoran kod virusnih i bakterijskih infekcija.

Ako imate manjak željeza u organizmu i osjećate se umorno i beskorisno, kopriva je to što Vam treba! Kopriva sadrži puno željeza, i uspješno se koristi kod anemije. Nakon određenog vremena, opet ćete se osjećati puni energije i zdravlja.Čaj od koprive je diuretik i zbog toga se može koristiti kod vodene bolesti. Izgrađuje krv i zbog toga je dobrotvoran kod mnogih bolesti krvi.U kombinaciji sa drugim ljekovitim biljem, kopriva se može uspješno koristiti za liječenje leukemije. Ljudi, koji pate od alergije, uključujući peludnu groznicu, također bi trebali piti čaj od koprive.

METVICA / MENTA

Metvica / Menta

Metvica je jedna od onih biljaka s nizom pozitivnih karakteristika. Naizgled raste kao "korov", no metvica je iznimno ukusna i učinkovito ublažava zdravstvene tegobe. Metvica je otporna zeljasta biljka koja se, jednom zasađena, sama održava i razmnožava. U Kupresu ju nitko ne sadi,jer je ima u obilje svuda naokolo.Pomaže kod loše probave, prehlade, smiruje živaca te jača psihičku otpornost. Metvica sadrži eterično ulje, flavonoide, željezo i gorke tvari.

Čaj od listova metvice rabi se kao pomoćno sredstvo u tretiranju simptoma loše probave: grčeva, nadutosti, želučane nervoze, žgaravice, nadraženosti crijeva, povraćanja te zatvora. Može olakšati menstrualne tegobe, pomoći kod upale sluznice u ustima i nakupljanja katara u gornjem dijelu dišnih puteva, a nerijetko se preporuča kao sredstvo protiv nesanice.

Metvica se koristi i za poboljšanje apetita. Nakon konzumacije čaja od metvice, osjećaj gladi je supresiran kratko vrijeme, no poslije se jako pojača. Ako se želite udebljati, prije jela popijte šalicu čaja od metvice.

Za bolju probavu, osim čaja od ove ljekovite biljke, možete piti i hladni, slatki napitak od metvice. Stručnjaci napominju kako je većina karminativnih ulja iz pitome metvice i drugih vrsta metvice relativno netopljiva u vodi. Zato čaj od metvice ne sadrži puno sastojaka za smirenje želuca, donosno ne sadrži dovoljno da bi bio učinkovit. S druge strane, tinktura od metvice, koja se priprema s alkoholom, sadrži više tih sastojaka.

Osim toga, tinktura metvice dobro je sredstvo za dezinfekciju, protiv bolova, za liječenje neuralgije, umirivanje nervoznog lupanja srca, te razdražljivosti. Osim u obliku čaja metvicu možete pronaći u obliku kapsule, tinkture ili eteričnog ulja, a djelovanje je isto ili slično.

BOKVICA

Bokvica

Iako se mladi listovi bokvice koriste u ishrani, kao zdrava i veoma hranjiva salata, ova biljka je ipak mnogo poznatija po svojim ljekovitim svojstvima. Prema obliku listova i cvasti razlikuju se među sobom neke domaće vrste koje su najrasprostranjenije i koriste se kao lijek: ženska, širokolista bokvica (plantago major l.); muška, uskolista bokvica (p. lanceolata l.) i srednja bokvica (p. media l.).

U većini vrsta bokvice lišće se razvija u obliku rozete u dnu stabljike koja nije granata i nema lišća, nego se završava zbijenom cvašću od neuglednih sitnih cvjetova. Sve tri vrste su trajne zeljaste biljke s listovima u rozeti, a na svakom listu se ističu lučno povijeni nervi koji se pri vrhu lista spajaju; krunica je gola. Cvjetaju od proljeća do zime. Neke se od najdavnijih vremena upotrebljavaju kao lijek, mnogo više u narodu nego u školskoj medicini, za liječenje mnogih bolesti a i kao profilaktično sredstvo (zelen list i sok iz lista kao proljećna vitaminska kura).

Svako će vam odmah, bez okolišanja, kazati da je za posjekotine najbolje priviti list bokvice. On takođe djeluje protiv raznih upala kože i sluznice, pojačava lučenje tečnosti u plućima i time olakšava iskašljavanje guste suve sluzi iz organa za disanje; smanjuje učestalo mokrenje i povoljno djeluje na organe za varenje: proliv, katar, grčevi, čir na dvanaestopalačnom crijevu i na želucu. Koristi se za ublažavanje napada kašlja. List se bere sve dok biljka cvjeta i to samo mladi, zdravi, neoštećeni listovi, dok se korijen vadi cijele godine. Koristi se svjež i suv list, rjeđe cijela biljka i korijen.

Bokvicu ili trputac uspješno koristimo kod oboljenja disajnih organa, naročito kod jakog katara, kašlja, hripavca, plućne astme, pa čak i tuberkuloze pluća. Čisti krv, pluća i želudac kao nijedna druga biljka, pa je dobra za sve ljude koji su slabokrvni ili imaju lošu krv, slaba pluća i bubrege, blijedi su, imaju osip, lišajeve ili kašljucaju, promukli su ili su izuzetno mršavi i pored obilja hrane. Pomaže i slabašnoj djeci, koja i pored dobre prehrane zaostaju u razvoju.

U starim knjigama o bilju može se pročitati da, ako dnevno pojedete osam grama sjemena bokvice, to sprečava stvaranje kamenca. Uz to se pije čaj od bokvice. Sirup od bokvice čisti krv od svih "nečistoća" i štetnih tvari. Dnevno se uzima jedna kašika, a djeca kašičicu sirupa prije svakog obroka. Bokvica je dobar lijek za liječenje rana, svih vrsta - čak i otvorenih (pa i na stopalima), ogrebotina, posjekotina, uboda osa, kod ugriza bijesnih pasa, otrovnih životinja i zmija (kod ovih posljednjih samo u nuždi ako nema ljekara).

Svježim listovima smrvljenim između ruku i pomiješanim s malo soli te stavljenim oko vrata, liječi se gušavost. Stavite li list bokvice u cipele, to liječi žuljeve.

Svaka zloćudna oteklina splasne ako se njeguje svježim smrvljenim listovima. Listovi pomažu čak i kod zloćudnih oboljenja žlijezda. U tim je slučajevima dobro svježi mažuran, u hitnim slučajevima može biti i sušeni, staviti u maslinovo ulje. Mažuran treba staviti u bocu, preliti maslinovim uljem i ostaviti 10 dana na toplom. S tako pripravljenim mažuranovim uljem namazati oboljele žlijezde, zatim staviti zdrobljeni bokvičin list i zavezati krpom (zavojem). Za kratko vrijeme nastupiće poboljšanje. Bokvičino lišće se najtoplije preporučuje i kod tromboze.

U fitokozmetici sok od bokvice poznat je kao efikasno sredstvo za uklanjanje akni i gnojnih bubuljica s kože. Preparati od bokvice korisni su i za uklanjanje smetnji nastalih u organima za varenje, a za ovu namjenu postoje i posebne voćne bombone od bokvice, koje je moguće nabaviti u biljnim apotekama.

ZOVA / BAZGA

Zova / Bazga

Zova/bazga spada u najomiljenije ljekovite biljke. Upotrebljavamo njezin cvijet, lišće, bobice i koru, te korijen. Bobice sadrže puno vitamina C i drugih vitamina. Od kore se upotrebljava njezin srednji, zeleni sloj.

OPREZ! Sirova je bazga pomalo otrovna, stoga je ne upotrebljavamo kao takvu. Sve valja skuhati.

Cvijet osušimo naglo i spremamo ga u dobro zatvorene posude. Bobice osušimo ili pak od njih priredimo džem ili marmeladu.

Branje

Cvijet se sabire u lipnju dok se nije posve rascvao, a list kad se potpuno razvije, kora s debljih grana u proljeće. Prije upotrebe gornja se kožica sastruže i baci. Plod se bere pri kraju ljeta kad sazrije. Ponajviše se upotrebljava cvijet. Cvijet se mora sabirati samo za vrijeme toplih i suhih dana. Suši se vrlo pažljivo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjetnoj toplini. Mora zadržati svoju prirodnu boju. Ako pocrni, ne vrijedi i mora se baciti.

Ljekovita svojstva i primjena

Cijela biljka je ljekovita, pa se skupljaju korijen, stabljična kora, listovi, cvjetovi i plodovi. Međutim, oprez, sirova bazga blago je otrovna, pa se prije uporabe mora dobro obariti kipućom vodom ili prokuhati. Ipak, najčešće se koriste cvjetovi, koji ne sadrže otrovnih tvari a beru se u punom cvatu, po suhom vremenu i suše u hladu.

  • Ljekovite tvari bazge potiču izlučivanje vode iz tijela, pa je stoga bazga najprimjereniji lijek za mršavljenje.
  • Bazga čisti krv, a potpuno očisti i želudac od raznih suvišnih kiselina.
  • Pojačanim znojenjem liječi reumu, gripu i vrućicu; ublažuje žeđ i proljev, liječi pečenje u očima ili na drugim mjestima, a primjenjuje se i kod ujeda psa.
  • Poznato je da bazga jača obrambene snage organizma, pa se koristi i kao preventivni lijek.
  • Čaj ublažava katar u dišnim organima i kašalj, olakšava iskašljavanje, liječi upaljeno grlo, pomaže kod gripe, astme, bronhitisa, početne faze upale pluća, hripavca, ospica, šarlaha, išijasa, reume, teške prehlade.
  • Čaj od lišća čisti krv i najbolje je sredstvo protiv nečiste kože. Pomaže kod gihta. Dobar je protiv neugodna tjelesnog zadaha.
  • Za preznojavanje kod vrućice dovoljan je i mlačan čaj od bazgina cvijeta jer sadrži tvari koje pospješuju znojenje: dvije čajne žličice cvijeta prelijemo s četvrt litre vrele vode, nakon deset minuta procijedimo i pijemo tijekom dana gutljaj po gutljaj.
  • Čaj od bazgina i orahova lišća otklanja nesanicu.
  • Čaj od lišća i kore pomaže kod začepljenosti, ali i kod nemogućnosti zadržavanja mokraće.
  • Kod vodene bolesti skuhamo vino s bobicama i pijemo pomalo i što češće.
  • Čaj od suhog lišća bazge (u obliku čaja) liječi šećernu bolest.
  • Čaj od cvjetova služi protiv prehlade, jačeg izlučivanja mokraće i znoja (i kora ima istu vrijednost). Pored toga liječi i bolesti bubrega, srca i jetara.
  • Stučene listove stavljamo na bolna mjesta kao oblog. To primjenjujemo kod trigeminusa, tj. neuralgije lica.
  • Lišće je djelotvorno kao oblog i kod hemoroida.
  • Listovi su dobro sredstvo za otvor kod konstipacije. 7-8 listića prelije se s 2 decilitra ključale vode i kuha na tihoj vatri 8 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda mala žlica meda. To je izvanredno sredstvo za čišćenje krvi, osipa, bolesti jetre, bubrega, pluća, želuca i crijeva.
  • Pržimo li na ulju cvat umočen u tijesto, dobivamo zdravo jelo.
  • Ako se uzme jednaki dio cvijeta bazge, lipe i smrekovih bobica, doda malo meda i limunova soka, tjera na znojenje, a ujedno je i lijek protiv svih prehlada, katara i zapaljenja sluznice.
  • U jesen dnevno treba pojesti mali tanjurić zrelih bobica. To obnavlja i osvježava cijeli organizam, čisti i stvara krv.
  • Prašak srednje kore odlično djeluje protiv padavice i to ako kora u pola vina i pola vode stoji 8 dana. Pije se po malu žlicu tri puta dnevno.
  • Korijen se primjenjuje kod pretilosti (debljine) i vodene bolesti.

SMREKA ILI BOROVICA

Smreka ili Borovica

Za lijek se sabiru plodovi, iglice, vrškovi grančica i samo drvo. Nakon što se plodovi uberu, suše se u tankom sloju na suhom i prozračnom mjestu. Plod smreke ili borovice ne smije se sušiti na suncu i umjetnoj toplini. Iglice i vrškovi granja sabiru se od travnja do kraja lipnja. Suše se na isti način kao plodovi.

Mnogostruka je ljekovitost smreke ili borovice; čaj od boba jača živce i želudac, čisti krv, odvodi otrovne plinove, a mokraćom i loše sokove, izaziva znojenje, liječi vodenu i bubrežnu bolest, čisti jetru, uklanja kamence iz žuči, bubrega i mokraćnog mjehura. Cvijet se preporučuje za liječenje plućnih bolesti, osobito astme. Mladi vršci, kuhani u mlijeku, liječe kostobolju, reumatizam, išijas, skorbut, vodenu bolest, živčanu

GLOG

Glog

U proljeće za vrijeme cvatnje beru se cvjetovi sa cvjetnim stapkama (Crataegi flores), kao i cvjetni vršci s listovima (Crataegi summitates ). U jesen se sabiru plodovi bez peteljke (Crataegi fructus) pa se suše najprije u hladu da upola uvenu a iza toga se dosuše u toploj peći. Ljekovite i djelotvorne tvari: Svježi listovi i cvjetovi sadrže, uz nešto eteričnog ulja, trimetilamin i glikozid oksiakantin. Obje navedene ljekovite i djelotvorne tvari gube s vremenom na ljekovitom učinku.

Plodovi sadrže eterično ulje, saponin, glikozide i fruktozu. Sadrže znatnu količinu aluminija, kalija, natrija, kalcija i soli fosforne kiseline. Ljekovito djelovanje: U pučkoj predaji spominje se upotreba gloga kao sredstva protiv srčanih poteškoća što su tek u 19. stoljeću pobliže istražili i potvrdili francuski i engleski liječnici. Homeopatija je vršila vrijedne predradnje, no tek je 1924. godine tinktura od svježih plodova gloga uvrštena u homeopatsku knjigu lijekova W. Schwabea. Nakon toga je slijedio čitav niz sustavnih istraživanja a rezultat je potvrdio da je glog zaista jedna od najvrednijih ljekovitih biljaka za srce.

Glog jača i regulira rad srca. Treba imati u vidu činjenicu da je glog odličan regulator krvnog tlaka, koji može ne samo sniziti povećani krvni tlak, nego i povisiti preniski krvni tlak kod slabih srčanih mišića, što je slično djelovanju imele. Glog je vrlo dobar u liječenju oštećenja i upale srčanog mišića u starosti, kod ovapnjenja žila (ateroskleroza) te kod nervoznih srčanih smetnji. Ako se pravovremeno primijeni liječenje i promijeni način života (nebiološka ishrana, preopterećenost radom, velika žurba, strahovanja, alkohol i pušenje) glog može liječiti tako mnogo spominjanu menadžersku bolest sa svim njezinim smetnjama funkcije srca.

Osim toga, kod liječenja glogom dolazi do općenitog umirenja, živčanog sustava, smanjenja stresa i boljeg spavanja. Iz cvjetova i plodova izrađena tinktura vrlo je obljubljena ali mora je propisati liječnik ili fitoterapeut. Njeno djelovanje isto tako iziskuje liječničku kontrolu.

STOLISNIK

Stolisnik

Čaj od stolisnika regulira i pročišćava krvotok, a pomaže i kod srčanih oboljenja. Stolisnik, odnosno čaj od stolisnika, je korisno piti kod unutarnjih krvarenja, krvave stolice, krvarenja iz nosa, ali i kod ostalih rana. Također, pomaže kod svih tegoba veznih uz mjesečnicu, i kad je obilna i kad je oskudna, te ublažava grčeve maternice.

Čaj od stolisnika djeluje protuupalno, baktericidno, te potiče nastanak i otjecanje žući. Potiče i lučenje sline, želučanih sokova i želučane kiseline. Koristi se kao diuretik, a posebno je koristan kod povišenog tlaka. Izvana, za ispiranje ili oblog, pomaže zaustavljanju krvarenja na ranama.

SLJEZ

Sljez

List bijeloga sljeza i korijen bijeloga sljeza ,te cvijet crnoga sljeza svojim sadržajem ublažuju podražaj na kašalj i oblažu sluznicu zaštitnim slojem sluzi.

Plod anisa stimulira obnavljanje sluzi i uspostavlja prirodno podmazivanje sluznice, a umirivanju kašlja potpomaže i djelovanje timijana koji opušta bronhalne mišiće.



DIVLJI ŠIPAK

Divlji šipak

Na prostoru Kupresa raste obilje divljeg šipka. Upotrebljava se svjež i osušen, a očišćen od koštica i dlačica može se konzervirati i zamrzavanjem. Suši se na temperaturi od 50°C da zadrži svoju prirodnu boju. Divlji šipak ima vrlo velike količine vitamina C (1700–2000 mg za 100 g) najviše nakon crnog ribizla, a posebno je važno što se kuhanjem ne gubi, no količina vitamina C ne ostaje dugo stalna, već se nakon jedne godine u plodovima, pekmezu ili likeru smanji na samo jednu četvrtinu od prvotne vrijednosti. Osim vitamina C sadrži i vitamine A, D i E, masne kiseline i antioksidant flavonoid.

Pripisuju mu se velika medicinska svojstva, od otklanjanja malaksalosti, umora, anemije (slabokrvnosti), kao i antiupalna svojstva pri upalama unutarnjih organa. Plod divljeg šipka sadrži značajan postotak voćnog šećera - 22%, bjelančevina 3,6% i masti 0,7%. Zatim sadrži vitamine B1, B2, naicin i karotene (provitamin A), vitamin E. Vrlo je značajan i sadržaj mineralnih tvari, naročito kalija. Odlikuje se i bogatim sadržajem željeza, magnezija, fosfora i sumpora, zatim sadrži flavonide, tanin, voćne kiseline i pektine 25%. Sjeme šipka sadrži tragove vitamina C, dekstrin, vanilin, voćne kiseline i oko 9% ulja. U ulju dobivenom iz klice nalazi se 47 mg alfa i beta tokoferola (vitamina E) na 100 grama.

DIVLJI BIJELI LUK

SREMUŠ, DIVLJI BIJELI LUK - SAMONIKLA JE BILJKA

Prirodni čistač organizma

Divlji bijeli luk

Allium ursinum - divlji bijeli luk, sremuš, srijemuš, cremboš, medveđi luk je samonikla jestiva biljka. Narod ovu biljku opisuje kao mlađeg brata bijelog luka. Često ga zovu "ubica otrova". Stari Rimljani su ga smatrali izuzetno ljekovitim. Raste u rano proljeće na vlažnom i humusnom zemljištu u listopadnim, četinarskim i mešovitim šumama. Sremuš brzo čisti organizam od štetnih materija, pa čak može da spreči napade glavobolje, kao i da podstakne probavu. Deluje antibakterijski, a pomaže i kod hematoma i rana koje teško zarastaju.

Blagotvoran je kod oboljenja: arterioskleroze, povišenog krvnog pritiska, bolesti jetre, pluća, pri čišćelju rana, želuca i creva... Odličan je za iskašljavanje i olakšava disanje. Ukoliko se osjećate iscrpljeno, malaksalo, sremuš će vam poboljšati cirkulaciju, regulisati krvni pritisak, pod uslovom da ga koristite u svježem obliku. Ako stvarno želite da osjetite njegove zdravstvene efekte treba da ga svakodnevno jedete dvije do tri nedelje. Možete ga koristiti kao dodatak salatama ili čorbama, varivima, u namazima ili sosovima. Kada ga jedete, nećete imati problem sa neprijatnim zadahom, jer se njegov karakterističan miris osjeća samo dok se jede.

Čuveni travar i svećenik Johan Kunzle o ovoj korisnoj biljci je zapisao slijedeće: "Nijedna biljka na zemlji nije tako djelotvorna za čišćenje želuca, crijeva, krvi, kao divlji luk. Vječito bolesni ljudi... blijedunjavi trebalo bi da divlji luk cijene kao zlato. Mladi ljudi cvijetali bi kao ruže i razvijali se kao jele na suncu..."

MASLAČAK

Maslačak

Maslačak je biljka,koju ćete u proljeće morati opaziti u Kupresu,jer je izuzetno rasprostranjen po poljima i padinama kupreške visoravni. Od maslačka se upotrebljavaju svi dijelovi: cvjetovi, listovi i korijen. Iako su svi ljekoviti upotrebljavamo ih na različit način i u različite svrhe. Ali cijela stabljika je bogata vitaminom C i mineralima.

Cvjetove beremo u razdoblju cvjetanja , listove beremo prije nego maslačak pođe cvjetati, dok se korijenje vadi u rano proljeće ili kasno ljeto (ranu jesen). Tada sadrži veliku količinu inulina, koji povoljno djeluje na probavu. Listovi i korijenje se suši na hladnom i prozračnom mjestu ili u pećnici na 40 stupnjeva.

Korijen maslačka pročišćava i jača tijelo. Pospješuje znojenje, odstranjuje otrovne tvari iz krvi i tijela, čisti sluznicu dišnih organa, te vraća snagu. Osim toga koristan je kod kožnih bolesti, alergija, čireva, debljine, povišenog kolesterola, slabokrvnosti i neredovitih menstruacija.

Čaj od lista maslačka trebale bi upotrebljavati osobe koje pate od čestih upala mokraćnog mjehura. Čaj od listova maslačka priprema se tako da žličicu sušenih listova prelijete s 2 dl vrele vode. Poklopite, te nakon 10 do 15 minuta procijedite. 3 – 5 grama korijena stavi se u mlaku vodu. Zagrije i kuha 10 minuta. Procijediti, te najbolje je piti dva do tri puta na dan, pola sata prije obroka.

Od cvjetova maslačka se pripravlja sirup, koji možete koristiti za zaslađivanje čaja ili ga uzimati na žlicu. Priprema se na način da se četiri pregršti (osam punih šaka) cvjetova maslačka prokuhaju u dvije litre vode, procijedi, te se vrućem soku doda 1.5 kg šećera, te sok iscijeđena dva limuna. Smjesu je potrebno vratiti na vatru, te kuhati uz stalno miješanje dok ne nastane gušća smjesa, poput sirupa. Smjesu treba uliti u boce i držati na hladnom i suhom.

Trava Iva od mrtva pravi živa

Trava Iva od mrtva pravi živa

Trava Iva je vjekovima lječila ljude od raznih bolesti, zato ni dan danas nije zaboravljena ,već uzdignuta u zaslužene visine. Raste na suvim površinama na krševitim mjestima, kamenjarima na velikim visinama, lako je prepoznatljiva, a ima i poseban aromatičan miris, ali ukus je jako gorak. Od biljke Ive se bere cvijet, ito u vreme cvjetanja, tako ubrane cvjetove stavljamo na neko prozračno mjesto (hlad) da se prosuši.