Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres ljeto

Attivo Kupres jesen

Attivo Kupres jesen

Attivo Kupres zima

Attivo Kupres zima

Attivo Kupres zima

Attivo Kupres zima

Newsletter

Kulturna i povjesna baština Kupresa

Kulturna i povjesna baština Kupresa

Nećemo opisivati povijesne etape i događaje na Kupresu. To nije ni potrebno, jer mi u Kupresu moramo zahvaliti Bogu da smo imali svog Kuprešaka, Miroslava Džaju,koji je zajedno sa Krunoslavom Draganovićem napisao monografiju svog kupreškog kraja pod nazivom:" Sa Kupreške visoravni "U toj knjizi,na 530 strana možete pronaći naprosto sve o Kupresu.Ovaj veliki čovjek učinio je to da otrgne od zaborava mnoge povijesne događaje, kulturna nasljeđa i povijesnu baštinu  kupreškog kraja.Taj veliki čovjek ovo djelo nazva skromnom monografijom svoga kraja.A to djelo je prava riznica o svemu što se događalo i što nam je ostalo, kao spomen na pojedina vremena, od pretpovijesnog doba do drugog svjetskog rata.U ovoj monografiji ,također, možemo pronaći popis naselja, obitelji,migracije,običaje i sve što je bitno o Kupresu.

Možemo se samo pitati: koliko je truda i napora uložio u ovo djelo  naš fra Miroslav ili koliko je zapravo istinski i beskrajno volio svoj kupreški kraj?

Zato možemo ustvrditi, s ponosom da smo imali takvog čovjeka , da je fra Miroslav Džaja  zapravo naša velika kulturna baština.Želimo otrgnuti od zaborava i doprinos  našeg kupreškog župnika don Dominika Stojanovića,koji je u izbjeglištvu organizirao ponovno tiskanje ove Džajine knjige,ali je i prije rata ulagao nesebičan napor da promovira upravo ovu knjigu.

Arheolozi :Šefik Bešlagić,Patsch,Basler,Ivo Bojanovski,Hamid Hadžibegić,Mehmed Mujezinović i Alojz  Benac su dali veliki doprinos sa svojim istraživanjima vezanim za kupreški kraj,a i prilikom pisanja gore pomenute Džajine monografije.

O novijoj povjesti i događanjima  na Kupresu pisali su:Davor Marijan(Borbe za Kupres1992.godine) i fra Ćiro Lovrić( Tisuću dana bez Kupresa).
Na osnovu proučavanja svih gore naznačenih izvora i povijesne građe,mi smo se odlučili da prezentiramo  kulturnu i povijesnu baštinu, koja je sačuvana do danas i koja može biti interesantna da se valorizira u turističke svrhe.

Općinsko vijeće Kupres je na svojoj razini stavilo pod zaštitu kao prirodno, kulturno i povijesno nasljeđe brojne spomenike po razdobljima ,od prethistorijskog doba, rimskog razdoblja, srednjeg vijeka, te novije graditeljstvo.

Na Kupresu su boravili starosjedioci- nomadi, Iliri, Kelti, Rimljani, Bizantijci, Goti, Hrvati, Turci, a onda Kupres dolazi kao i drugi dijelovi Bosne pod upravu  Austrougarske monarhije, a potom u sastav države SHS. Nakon drugog svjetskog rata Kupres je  sastavni dio BIH  i SFRJugoslavije, sve do početka novog rata ,početkom 1992.godine. Dakako, svaka civilizacija i vlast ostavila je svoj pečat i neke povijesne tragove.

Život na Kupresu zabilježen je još 3000 godina prije nove ere. Uzrok ranog naseljavanja i stalne najezde različitih osvajača treba promatrati kroz interesantan geo strateški položaj Kupresa, njegovo veliko prostranstvo i upravo prirodne ljepote, koje se rijetko sreću.Ovdje valja istaći da se prošlost Kupresa,kao i drugih mjesta može pratiti od doba kada je čovjek počeo obrađivati kamen,praviti oruđe ,posuđe od gline i ostavljati nekakve  vidljive tragove iza sebe.Zato govorimo o ovom periodu,kao nekakvom početnom,jer od tada imamo vidljive dokaze života na ovom prostoru.Što je bilo ranije,da li je ovdje tko boravio prije ovog doba,možemo samo nagađati. Također,mi ne znamo ni kojem su narodu pripadali ti starosjedioci.

Svjedočanstva o životu na Kupresu u periodu prije nove ere, imamo u :gradinama, kamenom oruđu i brojnim tumulusima . Mnogi su ispitivali ove ostatke, među kojima: Đuro Basler 1953 godine, Šefik Bešlagić 1954 godine, a najkompletnija istraživanja u svezi tumulusa napravio je arheolog Alojz Benac, 1986 godine,  kada je na Kupresu registrirao 51 tumulus. Osim prepoznavanja i identificiranja tumulusa, arheolog Alojz Benac je otkopao jedan tumulus i došao do epohalnog otkrića. U središtu tumulusa pronađen je drveni sanduk u kome je bio sahranjen pokojnik, omotan vunenim tekstilnim plaštem.  Ukopani muškarac je bio jedan od rodovskih ili plemenskih prvaka. Vuneni tekstilni plašt najstariji je i najveći u Europi iz toga vremena. A plašt je star oko 3680 godina, te potječe iz ranog brončanog doba. Ovim istraživanjima demantirano je kako je odjeća iz ženskog groba u Danskoj najstariji vuneni tekstil. Naime, kupreški tekstil pronađen u tumulusu na Kupreškom polju, stariji je 200 do 300 godina, i veće je dimenzije.Dragocjene ostavštine ,pronađene u ovom tumulusu danas su izloženi u „Franjevačkom muzeju i galeriji,Gorica,"Livno.

Tumulus u blizini sela Otinovci. tisućljećima  plijeni pažnju kuprešaka i slučajnih prolaznika. Pored zemljanog humka, na ovom tumulusu se nalazi veliko kamenje, obraslo crvenom patinom. U narodu su potekle  različite legende o ovom tumulusu i kamenju.

Gradine  kod Ravnog bile su sačinjene od  kamenja,čija je konstrukcija još djelomično sačuvana.Bile su dvije takve građevine.Jedna je služila za smještaj stoke,a jedna za stanovanje tadašnjih domaćina.
Velika Gradina iznad Vrila je posebno zanimljiva,jer je bila sagrađena kao okrugao zid  u promjeru 60-70 cm i služila je za stočarstvo.

Pronađeno je i kameno oruđe,koje se nalazi u sarajevskom muzeju.
Nekropola Ravanjska vrata, nominirana je na listu UNESCA ispred BiH.
Svi ovi spomenici potječu iz pretpovijesnog doba i svjedoče o životu ljudi na kupreskoj visoravni.

No, Kupreški kraj obiluje vrlo brojnim i umjetnički ukrašenim stećcima ili mašetama,kako ih na Kupresu obično zovu.Bešlagić ih je nabrojio čak 1055,ali je ustvrdio da ih ima još.Oni potječu iz srednjeg vijeka.